Dokumenti koji mijenjaju povijest: Papa proglasio hrvatski službenim jezikom slavenskog svijeta
Nedavno otkriveni zapisi iz najstrože čuvanih Vatikanskih arhiva potpuno mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika. Povjesničar i dominikanac dr. Stjepan Krasić, nakon desetljeća istraživanja u Rimu i Vatikanu, iznio je nevjerojatnu tvrdnju: hrvatski je u 16. i 17. stoljeću bio međunarodni jezik, izabran od Katoličke Crkve kao glavni jezik komunikacije među svim slavenskim narodima.
U razgovoru za HTV, Krasić je istaknuo da dokumenti koje je otkrio, a koje je detaljno predstavio u znanstvenom članku objavljenom u časopisu „ST-OPEN“ Sveučilišta u Splitu, pokazuju kako je hrvatski imao status kakav danas imaju engleski ili francuski jezik.
Hrvatski se predavao na najuglednijim europskim sveučilištima
Dr. Krasić je pronašao šest ključnih dokumenata iz arhive Vatikanske Kongregacije za širenje vjere. Ti zapisi otkrivaju da je Katolička Crkva u 16. stoljeću, po izravnoj odluci papa – posebno Grgura XIII. i Klementa VIII. – proglasila hrvatski najpogodnijim jezikom za sve Slavene.
Kao posljedica toga, hrvatski jezik se počeo predavati na nizu prestižnih europskih sveučilišta. Osim što se učio u Rimu, bio je prisutan u Kölnu, Ingolstadtu, Toulouseu, Beču, Parizu, Oxfordu, Madridu i Salamanki.
Krasić ističe da je hrvatski bio toliko važan da se koristio i na kraljevskim dvorovima, pa čak i na carigradskom dvoru kao diplomatski jezik.
Rođendan hrvatskog književnog jezika: Rimska Akademija ilirskog jezika (1599.)
Po nalogu pape, isusovci su 1599. godine na rimskom sveučilištu Collegium Romanum osnovali Akademiju ilirskog jezika. To je bio prvi put u povijesti da se hrvatski jezik proučava na sveučilišnoj, znanstvenoj razini. Krasić tvrdi: „To je rođendan hrvatskog književnog i znanstvenog jezika.“
Papa Urban VIII. podiže hrvatski na svjetsku razinu
Godine 1643. papa Urban VIII. izdaje dekret kojim hrvatski postaje obvezan predmet ne samo u Rimu, nego i na drugim crkvenim i svjetovnim sveučilištima diljem Europe. Time hrvatski doseže status svjetskog jezika 17. stoljeća.
Zaključak koji mijenja sve što smo znali
Krasić naglašava da ova otkrića ruše sve dosadašnje pretpostavke o razvoju hrvatskog jezika. Dokumenti pokazuju da je jezik „malog naroda“ imao nevjerojatno veliki međunarodni ugled, koji je kasnije oslabila politika i društvena previranja.
Dominikanac dr. Stjepan Krasić, rođen 1938. u Čitluku kraj Mostara, desetljećima je radio u Vatikanskoj kuriji kao predsjednik Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, urednik uglednog časopisa „Angelicum“ i savjetnik Kongregacije za proglašenje svetih. Njegovo otkriće moglo bi trajno promijeniti razumijevanje hrvatske jezične povijesti.
Leave a comment