Sve više ljudi vraća se u Hrvatsku nakon godina provedenih u inozemstvu. Razlozi su različiti – obitelj, djeca, nekretnine ili jednostavno želja da se živi doma. Država pritom nudi niz mjera i olakšica za povratnike, no praksa pokazuje da se prava najčešće gube zbog pogrešnih očekivanja, nepoznavanja uvjeta i nedostatka pripreme.
Ovo je realan, ljudski pregled onoga što se najčešće koristi, gdje se ljudi najčešće “poskliznu” i jedno važno pitanje koje si svaki povratnik treba postaviti prije dolaska.
Mjere koje povratnici u praksi najčešće koriste
Iako postoji više različitih programa, u stvarnom životu povratnici se najčešće oslanjaju na sljedeće:
1. Uvoz osobnih stvari bez carine i PDV-a
Ovo je najčešće korištena mjera jer je najjednostavnija i najmanje rizična. Povratnici uvoze namještaj, tehniku i osobne stvari koje već imaju.
Kvaka: rok od 12 mjeseci i zabrana prodaje nakon uvoza.
2. Uvoz automobila bez carine i PDV-a
Druga najčešće korištena mjera, ali i ona s najviše razočaranja.
Kvaka: poseban porez na motorna vozila (PPMV) se uvijek plaća, često u iznosima koji iznenade i financijski opterete povratnike već na početku.
3. Potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje
Dio povratnika koristi potpore za zapošljavanje ili pokretanje vlastitog posla putem Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Najčešće se koriste:
- potpore za zapošljavanje kod poslodavca
- potpore za samozapošljavanje (obrti, jednostavne djelatnosti)
Kvaka: potpore nose obvezu ostanka i poslovanja. Ako posao ne ide ili se zatvori prije roka – novac se vraća.
4. Porezna olakšica na plaću
Manji broj povratnika koristi ovu mjeru jer zahtijeva urednu dokumentaciju i stabilno zaposlenje u Hrvatskoj.
Kvaka: olakšica vrijedi samo za porez na plaću, ne za druge prihode, i nije automatska.
Mjere koje se rjeđe koriste (i zašto)
Mjere vezane uz poduzetništvo, subvencije i dugoročne projekte rjeđe se koriste jer:
- traže detaljne poslovne planove
- nose dugoročnu obvezu
- ne opraštaju pogreške
- često kasne s isplatama
U praksi, one su korisne samo onima koji već imaju jasnu ideju i minimalnu financijsku sigurnost.
Ključno pitanje koje si mnogi ne postave na vrijeme
Jedno pitanje se stalno ponavlja među povratnicima, ali se rijetko izgovori naglas:
Ima li smisla vratiti se bez ikakve ušteđevine i bez jasne ideje što dalje?
Iskustvo pokazuje da:
- mjere nisu instant-rješenje
- potpore ne stižu odmah
- troškovi života kreću odmah
- birokracija traje duže nego što se očekuje
Povratnici koji dolaze bez financijske rezerve često vrlo brzo upadnu u stres, dugove ili razočaranje. Državne mjere mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti ušteđevinu, plan i realna očekivanja.
Zaključak – realnost bez uljepšavanja
Mjere za povratnike postoje i koriste se, ali najčešće samo kao dodatna pomoć, ne kao temelj za novi početak. Najbolje prolaze oni koji:
- dolaze s barem minimalnom ušteđevinom
- imaju plan zapošljavanja ili poslovnu ideju
- znaju unaprijed koje mjere mogu koristiti
- poštuju rokove i uvjete
Najveća kvaka od svih ostaje ista:
povratak bez pripreme rijetko završi dobro, bez obzira na mjere.
Država može pomoći – ali ne može planirati život umjesto vas.
Podijelite svoja iskustva
Imate osobno iskustvo s povratkom, mjerama ili “kvakama” o kojima se rijetko govori?
Pišite nam na info@povratnici.hr i pomozite drugima da se bolje pripreme.
Leave a comment