Svake godine, negdje oko 15. prosinca, događa se isti fenomen. Autoceste se pune, granice uspore, a u obiteljskim i prijateljskim grupama kreće klasično pitanje: “Kad dolazite?” Odmah zatim slijedi i ono drugo, jednako važno: “Koliko ostajete?
Blagdanski povratak Hrvata iz zapadne Europe nije samo putovanje. To je emocija, navika, mali ritual i logistički pothvat koji se svake godine ponavlja gotovo po istom obrascu.
Koliko se ljudi stvarno vrati “samo na blagdane”
Kad se maknu priče o tome da je “pola Njemačke u Hrvatskoj”, realne procjene govore da u razdoblju od sredine prosinca do iza Sveta tri kralja u Hrvatsku iz zapadne Europe dođe oko 250.000 do 320.000 ljudi.
Najviše iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Irske. Većinom autom, s punim gepecima, poklonima i rečenicom koja se čuje svake godine: “Ma došli smo samo na kratko.”
“Došli smo na tjedan dana” – rečenica koja rijetko ostane istinita
Plan je gotovo uvijek isti: sedam do deset dana. Stvarnost je drugačija. Prosječni boravak traje 12 do 16 dana, a dio ljudi ostane i dulje.
Razlog je jednostavan. Kad već dođeš:
- treba obići obitelj
- pojede se nekoliko blagdanskih ručkova
- ode se “samo na kavu”, koja se pretvori u cijelo popodne
- i shvati se da povratak ne ide baš tako lako kako je planirano
Kako se boravak produži – naše provjerene metode
Iako se o tome rijetko govori javno, svi znaju kako to u praksi funkcionira.
Najčešće se koristi:
- spajanje godišnjeg odmora s blagdanima i vikendima
- nekoliko dana bolovanja prije ili nakon praznika
- rad na daljinu uz dogovor s poslodavcem
- kratki neplaćeni dopust
- službeni obiteljski ili administrativni razlozi
Roditelji s djecom imaju dodatne mogućnosti:
- maksimalno korištenje zimskih školskih praznika
- povratak u školu nekoliko dana kasnije
- liječničke ispričnice
- dogovor sa školama ili privremeno praćenje nastave online
U prosjeku se boravak produži pet do sedam dana u odnosu na prvotni plan.
Koliko se stvarno potroši
Blagdani nose toplinu, ali i troškove koji se vrlo brzo osjete.
Realna blagdanska potrošnja po odrasloj osobi kreće se između 700 i 1.100 eura. U to ulaze hrana, pokloni, izlasci, gorivo, cestarine i svi oni mali troškovi koji se skupljaju iz dana u dan.
Kod obitelji s djecom slika je nešto drugačija. Troškovi se dijele, manje se izlazi, ali se više ostavlja obitelji. Zato se ukupna potrošnja po obitelji najčešće kreće između 2.500 i 3.500 eura.
Iznosi iznad toga postoje, ali su iznimka, a ne pravilo.
Koliko se potroši ukupno
Ako se uzme sredina procjena:
- oko 280.000 ljudi
- prosječna potrošnja oko 1.000 eura po osobi
dolazi se do ukupne blagdanske potrošnje od približno 300 milijuna eura u svega nekoliko tjedana.
Najviše se to osjeti u trgovinama, ugostiteljstvu, na benzinskim postajama, kod obrtnika i u manjim sredinama gdje blagdani doslovno ožive cijelo mjesto.
Više od običnog posjeta
Iza hrane, druženja i punih stolova često se događa nešto tiše. Upravo tijekom blagdana ljudi ponovno osjete povezanost s mjestom, obitelji i načinom života. Tada se počinju vrtjeti misli o kući, stanu, povratku ili barem češćim dolascima.
Zato blagdani nisu samo kratki bijeg od svakodnevice, nego često i trenutak kada se donose odluke koje se realiziraju tek kasnije.
Zaključak
Blagdanski povratak dijaspore nije ni mit ni romantizirana priča. To je mješavina emocija, improvizacije i realnosti koja se osjeti i na cestama i u novčanicima.
I dok se svake godine kaže “idemo kraće”, svi znaju kako to završi: još jedan dan, još jedan ručak i još jedan razlog da se opet dođe.
Leave a comment