Posljednjih godina sve se češće govori o povratku hrvatskih iseljenika. U javnom prostoru ponekad se stvara dojam da je riječ o velikom povratničkom valu, no službeni statistički podaci pokazuju nešto umjereniju, ali stabilnu sliku povratka i doseljavanja iz inozemstva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tijekom 2024. godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselila 70.391 osoba, dok se 38.997 osoba odselilo iz Hrvatske.

To znači da je migracijski saldo bio pozitivan i iznosio +31.394 osobe.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva 2024)

Važno je naglasiti jednu ključnu činjenicu: među doseljenima većinu čine strani državljani, dok hrvatski državljani koji se vraćaju iz inozemstva čine manji dio ukupnog broja doseljenih.

Prema službenim podacima, 18,9 % doseljenih bili su hrvatski državljani, što znači da se oko 13.300 hrvatskih državljana vratilo iz inozemstva tijekom 2024. godine.
(izvor: Državni zavod za statistiku – struktura doseljenih po državljanstvu)

Prema procjenama demografskih institucija i izjavama nadležnih tijela, sličan trend nastavio se i tijekom 2025. godine, kada se procjenjuje da se oko 13.000 hrvatskih državljana ponovno vratilo živjeti u Hrvatsku.
(izvor: Ministarstvo demografije i useljeništva)

---

Gdje se povratnici najčešće vraćaju

Podaci o migracijama pokazuju da se povratnici i doseljenici ne raspoređuju ravnomjerno po Hrvatskoj.

Najveći priljev stanovništva iz inozemstva bilježe:

• Grad Zagreb
• Splitsko-dalmatinska županija
• Istarska županija

Upravo u te tri regije dolazi najveći broj osoba koje se doseljavaju iz inozemstva, uključujući povratnike i strane radnike.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva po županijama)

Razlozi su najčešće:

• veće tržište rada
• razvijenija infrastruktura
• turizam i uslužni sektor
• dostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga.

---

Pregled migracijskih trendova po regijama Hrvatske

Zagreb i središnja Hrvatska

Najveći broj doseljenih iz inozemstva u ovom dijelu zemlje bilježe:

• Grad Zagreb
• Zagrebačka županija
• Varaždinska županija
• Međimurska županija
• Krapinsko-zagorska županija
• Karlovačka županija
• Sisačko-moslavačka županija
• Koprivničko-križevačka županija
• Bjelovarsko-bilogorska županija

Ove regije imaju relativno stabilno tržište rada, razvijenu infrastrukturu i dobru prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske i Europske unije.

---

Jadranske županije

Velik broj povratnika i doseljenika dolazi i u obalne županije, posebno u:

• Istarsku županiju
• Primorsko-goransku županiju
• Zadarsku županiju
• Šibensko-kninsku županiju
• Splitsko-dalmatinsku županiju
• Dubrovačko-neretvansku županiju
• Ličko-senjsku županiju

U tim regijama povratnici se često vraćaju zbog:

• turizma
• pokretanja vlastitog posla
• naslijeđenih nekretnina
• obiteljskih razloga.

---

Slavonija i istok Hrvatske

U istočnoj Hrvatskoj migracijska slika je složenija. Iako postoji povratak dijela stanovništva, neke županije i dalje bilježe negativan migracijski saldo.

To se posebno odnosi na:

• Osječko-baranjsku županiju
• Vukovarsko-srijemsku županiju
• Brodsko-posavsku županiju
• Požeško-slavonsku županiju
• Virovitičko-podravsku županiju

U tim regijama povratnici se najčešće vraćaju zbog:

• nižih troškova života
• obiteljskih razloga
• pokretanja poljoprivrednih gospodarstava.

---

Zašto se ljudi vraćaju

Prema analizama migracija i iskustvima samih povratnika, najčešći razlozi povratka su:

• visoki troškovi života u zapadnoj Europi
• obiteljski razlozi i kvaliteta života
• mogućnost rada na daljinu
• porezne olakšice za povratnike
• pokretanje vlastitog posla

(izvor: Ministarstvo demografije i useljeništva / demografske analize migracija)

---

Zaključak

Iako Hrvatska i dalje osjeća posljedice velikog iseljavanja iz prethodnog desetljeća, službeni podaci pokazuju da se migracijska slika postupno mijenja.

Realna statistička slika izgleda ovako:

• 70.391 osoba doselila se u Hrvatsku iz inozemstva tijekom 2024. godine
• oko 13.300 hrvatskih državljana vratilo se iz inozemstva
• najveći broj doseljenih dolazi u Zagreb i obalne županije

Istodobno Hrvatska posljednjih godina bilježi pozitivan migracijski saldo, što znači da se ukupno više ljudi doseljava nego što ih se odseljava.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva 2024)