DAN KADA SE HRVATSKA ZAUSTAVI: U dvorištu vukovarske bolnice započelo obilježavanje nezaboravne žrtve Vukovara

Tisuće ljudi, državnog vrha i branitelja okupljeno na mjestu gdje je padalo 70 projektila dnevno – počeo komemorativni program i Kolona sjećanja

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice – simbolu otpora i one iste zgrade na koju je tijekom tromjesečne opsade svakoga dana padalo i do 70 topničkih projektila – u utorak je započelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. godišnjice stradanja toga heroja Domovinskog rata.

Na komemorativnom programu „Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ okupio se velik broj građana Vukovara te domoljuba iz cijele Hrvatske i inozemstva.

U programu sudjeluju Klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice i glumac Darko Milas, a sve je započelo minutom šutnje za poginule, ubijene i nestale vukovarske branitelje i civile.

Po završetku komemoracije, okupljeni su se – predvođeni hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara te obiteljima poginulih, nestalih, nasilno odvedenih i preminulih branitelja – uputili u Koloni sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

Braniteljice predvode ovogodišnju Kolonu

Ove godine Kolonu sjećanja predvode braniteljice Vukovara, što daje dodatnu simboliku ovogodišnjem obilježavanju. Na Memorijalnom groblju sudionici polažu ruže na grobove poginulih branitelja i civila, dok državna izaslanstva polažu vijence i pale svijeće podno središnjeg spomen-obilježja.

Molitvu predvodi đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, a misu zadušnicu za sve stradale u velikosrpskoj agresiji na Vukovar služi biskup šibenski Tomislav Rogić.

Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991., kada je na grad pokrenut opći tenkovsko-pješački napad. Nakon 87 dana nadljudskog otpora, obrana je slomljena 18. studenoga, a u razoreni grad ušli su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, počinivši teške zločine.

Nakon brutalne okupacije, iz grada je protjerano oko 22.000 stanovnika, dok je u srbijanske logore odvedeno oko 7.000 hrvatskih branitelja i civila.

Prema podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, tijekom agresije poginulo je i ubijeno 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Od 1.740 nestalih i smrtno stradalih osoba čije je mjesto ukopa nepoznato, čak 328 je iz samog Vukovara, a 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije.