HRVATSKA ŽELI SVOJE LJUDE NATRAG – ALI JE LI IM PRIPREMILA MJESTO ZA ŽIVOT?

Brojke pokazuju da se smjer mijenja: sve više hrvatskih državljana vraća se kući. No povratnik ne živi samo od ljubavi prema domovini, nego i od stana. Što mu banke i država danas nude, a što nedostaje?

Posljednjih godina o povratku iseljenika govori se puno više nego prije, i to nije slučajno. Prema Državnom zavodu za statistiku, 2025. se u Hrvatsku doselilo 16.843 hrvatskih državljana, a odselilo ih se 13.138, što je pozitivan saldo od 3.705 osoba. Samo iz Njemačke u Hrvatsku je stiglo 8.334 hrvatskih državljana, dok ih je u suprotnom smjeru otišlo 6.145. Nije svaki od njih klasični povratnik (među doseljenima su i ljudi rođeni ili odrasli u inozemstvu), ali smjer kretanja je zanimljiv.

Pritom bi bilo pogrešno zaključiti da se ljudi vraćaju zato što je u Hrvatskoj odjednom sve idealno. Nije. Plaće, cijene nekretnina, administracija, stanovanje i zdravstvo i dalje su ozbiljni problemi. Ali promijenila se i Europa iz koje su naši ljudi nekada odlazili.

Viša plaća više nije jedino pitanje

Generacije hrvatskih građana odlazile su u Njemačku, Austriju, Irsku i druge države zbog posla, sigurnijih prihoda i boljeg standarda. Ta računica danas nije tako jednostavna. Prošlog vikenda, 17. i 18. listopada, ljudi su izašli na ulice u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Portugalu, a u Španjolskoj i Portugalu u središtu je stanovanje. Ne treba ih stavljati u isti koš, ali teme se ponavljaju: troškovi života, stanovanje, plaće, energija i pritisak na javne usluge.

Zato se mijenjaju i pitanja koja si ljudi u iseljeništvu postavljaju. Ne samo „koliko mogu zaraditi u Njemačkoj?“, nego i: koliko mi nakon stanarine i svih troškova stvarno ostane? Gdje želim odgajati djecu? Gdje su mi roditelji? Gdje želim provesti sljedećih 20 ili 30 godina? I želim li se vratiti dok sam još dovoljno mlad da u Hrvatskoj izgradim novi profesionalni i obiteljski život?

Ne možemo tvrditi da su europske napetosti glavni razlog povratka, za to nemamo dovoljno podataka, a motivi su različiti od osobe do osobe. Ali iz razgovora s ljudima kroz Povratnici HR primjećujemo da sigurnost, obitelj, kvaliteta svakodnevnog života i osjećaj pripadnosti postaju sve važniji dio razgovora o povratku.

Tko ima svoju nekretninu, ima posve drukčiju računicu

Tu dolazimo do možda najvažnijeg pitanja: stanovanje. Tko se nakon deset ili petnaest godina rada u Njemačkoj vraća u vlastitu kuću ili obiteljsku nekretninu, odluku donosi znatno lakše. Ali što s bračnim parom od 30 ili 35 godina, s dvoje djece, koji nekoliko godina radi vani i želi se vratiti, a mora kupiti prvu nekretninu?

Možda imaju 20.000 ili 30.000 eura ušteđevine. Ali nemaju 180.000, 200.000 ili 250.000 eura da gotovinom kupe stan ili kuću. Zato se na pitanje povratka ne može odgovoriti bez pitanja kako će se financirati stan.

Što banke danas nude, a što nedostaje

Pregledali smo javno dostupne ponude nekoliko velikih banaka. Dobra vijest je da krediti za osobe zaposlene u inozemstvu postoje: Erste, primjerice, ima stambeni kredit i za zaposlene u inozemstvu, a pojedine banke imaju posebne ponude za državljane RH koji prihode ostvaruju radom vani. Banke od takvih klijenata obično traže potvrdu poslodavca, platne liste za zadnjih tri do šest mjeseci, porezne prijave iz zemlje rada (najčešće za dvije godine) i izvod s računa.

Pravila Hrvatske narodne banke ograničavaju mjesečnu otplatu na 45 posto prihoda, ali banke mogu dio kredita (do 20 posto iznosa) odobriti i izvan tih ograničenja, prvenstveno klijentima koji rješavaju vlastito stambeno pitanje. Konačna odluka ovisi o procjeni banke. Povratniku pomaže i porezna olakšica, jer oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina povećava neto dohodak, a time i kreditnu sposobnost.

Ali ono što nismo pronašli jest jasno izdvojen i javno promoviran „stambeni kredit za hrvatske povratnike“, proizvod koji prati sam prijelaz iz života u inozemstvu u život u Hrvatskoj. Državni modeli subvencioniranja stambenih kredita (APN) tradicionalno traže da podnositelj ima prebivalište u RH i nije stariji od 45 godina, što znači da se prijaviti može tek netko tko se već vratio. Provjerite je li program trenutno otvoren.

Problem je prijelaz

Zamislimo vrlo realnu situaciju. Mladi čovjek deset godina radi u Njemačkoj, ima stabilan posao, redovita primanja i urednu financijsku povijest. Želi se vratiti. Ali hrvatska banka mora procijeniti njegovu buduću sposobnost otplate, a on možda još nema hrvatskog poslodavca. Ako prvo da otkaz u Njemačkoj i preseli se, tek tada mora tražiti posao i rješavati kredit. To je upravo ona nesigurnost zbog koje će mnogi reći: „Pričekat ćemo još koju godinu.“ A koja godina vrlo lako postane deset.

Zato povratnička politika ne smije počinjati na hrvatskoj granici. Mora početi prije povratka.

Banke, država, HNB i poslodavci za isti stol

Ako Hrvatska doista želi povratak svojih ljudi, stanovanje ne može ostati privatni problem povratnika. Ne govorimo o tome da banke trebaju dijeliti novac bez kriterija. Upravo suprotno: kreditna sposobnost mora postojati, rizik mora biti procijenjen i kredit se mora moći vraćati. Ali povratnik nije tipičan domaći klijent, pa bi možda trebalo osmisliti proizvod koji razumije njegov životni put.

Rješenje ne mora biti subvencionirana kamata. Važnije je napraviti jasan financijski most između života vani i povratka. Primjerice, model u kojem bi se pod jasno definiranim uvjetima uzimala u obzir dokaziva višegodišnja primanja iz Njemačke, Austrije ili druge države, uz plan povratka i zaposlenja u Hrvatskoj. Za mlade povratnike koji kupuju prvu nekretninu moglo bi se razmišljati i o jamstvima ili suradnji države i poslovnih banaka. To su modeli o kojima vrijedi razgovarati, a njihovu financijsku održivost i regulatorne uvjete morali bi definirati stručnjaci.

Problem nije samo kredit, nego koordinacija

Hrvatska već ima programe kojima potiče povratak. Država je, primjerice, omogućila i stambeno zbrinjavanje povratnika najmom državnih stanova, prvenstveno na potpomognutim područjima. Ali čovjek koji razmišlja o povratku ne živi od jednog programa. Treba mu posao, stan ili kuća, vrtić ili škola, riješeno zdravstveno osiguranje, priznanje kvalifikacija, a mora znati što napraviti s njemačkim osiguranjem, porezima, automobilom, mirovinom i dokumentima, i koliko će ga sve to koštati prije nego što spakira stvari u kombi.

Ako svaki od tih problema mora rješavati zasebno, od institucije do institucije, onda zapravo nemamo sustav povratka. Imamo skup nepovezanih postupaka.

Prozor mogućnosti koji ne bismo smjeli propustiti

Europa prolazi kroz razdoblje povećane ekonomske i društvene nesigurnosti. To nije razlog da likujemo nad problemima drugih država, ali Hrvatska treba razumjeti da se zbog promijenjenih okolnosti otvara prozor mogućnosti za povratak dijela vlastitog iseljeništva. Brojke iz 2025. već zaslužuju pažnju, a Njemačka je u njima posebno zanimljiva: iz nje se u Hrvatsku doselilo 8.334, a iz Hrvatske u Njemačku odselilo 6.145 hrvatskih državljana.

Ne pozivajmo ih samo kući – omogućimo im da se imaju gdje vratiti

Hrvatska ne mora postati savršena da bi se ljudi počeli vraćati. Ali mora postati zemlja u kojoj je povratak izvediv. Velika je razlika između poruke „vratite se u Hrvatsku“ i sustava koji kaže: „Pronaći ćemo način da prije povratka riješite posao, stanovanje, dokumentaciju i prijelaz iz jednog sustava u drugi.“

Banke tu nisu protivnik, nego mogu biti ključni partner. Možda je vrijeme da neka od njih napravi prvi korak i kaže: „Ovo je stambeni kredit napravljen za ljude koji se vraćaju u Hrvatsku.“ Jer mnogi mladi u iseljeništvu imaju posao, iskustvo, znanje i želju za povratkom. Ono što nemaju jest nekoliko stotina tisuća eura u gotovini za prvi stan. Vrijeme je da prestanemo razgovarati samo o tome zašto bi se trebali vratiti, i počnemo rješavati ono zbog čega se mnogi još uvijek ne mogu vratiti.

Povratniku ne treba samo poziv da se vrati. Treba mu razlog, i realna mogućnost, da ostane.

Ako želite postati suradnik ili partner inicijative Povratnici HR, javite nam se na mail info@povratnici.hr.

Povratnici HR – povezujemo ljude, iskustvo i prilike za novi početak u Hrvatskoj.

Izvori: DZS (Migracija stanovništva RH u 2025.), Euronews (prosvjedi u Europi, 19. 10. 2026.), HNB pravila o stambenom kreditiranju (prema sažetku na projekthrvatska.com), ponude banaka za osobe zaposlene u inozemstvu, APN – subvencioniranje stambenih kredita.