Hrvatska zove svoje ljude kući. Vrijeme je da ih dočeka jedna usluga, a ne deset šaltera

Hrvatska već ima mjere za povratnike. Ne treba nam još jedna agencija. Treba nam da ono što već postoji počne raditi kao cjelina, i da bude na dohvat ruke ljudima koji se vraćaju.

Hrvatska ne kreće od nule

Važno je to reći odmah: država za povratnike već nešto radi, i to treba priznati.

• Mjera „Biram Hrvatsku” (HZZ) potiče samozapošljavanje i mobilnost radne snage pod propisanim uvjetima. Namijenjena je povratnicima do 60 godina koji su u inozemstvu radili ili studirali.
• HZZ-ova platforma biramhrvatsku.hzz.hr nudi obrazac na kojem povratnici mogu iskazati interes i saznati je li mjera za njih. Obrazac je informativan i nije obvezan korak za korištenje mjere.
• Zdravstveni radnici imaju zasebnu inicijativu „Biram povratak” s informacijama, podrškom i kontaktima za povratak i nastavak karijere.
• Ured dobrodošlice pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH pruža informacije o carinskim povlasticama i poreznim olakšicama te, prema priručniku Ureda, mentore i savjetnike za one kojima treba dodatna pomoć.
• Ministarstvo demografije i useljeništva na svojim stranicama okuplja informacije o mjeri, priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, oslobođenju od poreza na dohodak na pet godina i stipendijama za učenje hrvatskog jezika.

To su važni koraci. No upravo zato što ih ima, otvara se novo pitanje: ako već imamo mjere, institucije, stručnjake i digitalne platforme, zašto ih ne bismo povezali u jednu uslugu koja je lokalno dostupna?

Povratnik nije samo radnik

Netko se vraća kao roditelj, netko kao supružnik, netko kao budući poduzetnik ili vlasnik nekretnine, a netko nakon četrdeset godina rada vani želi mirovinu provesti kod kuće. „Biram Hrvatsku” je mjera za samozapošljavanje i ima gornju dobnu granicu, pa ne pokriva sve te situacije. Povratak se ne može svesti na pronalazak posla.

Zato povratniku u praksi često treba nešto drugo: netko tko će mu reći što treba napraviti, redom, za njegovu konkretnu situaciju. A kad je informacija razasuta po više stranica i ureda, ljudi je teško sklope. Portal Promise.hr već je početkom 2026. primijetio da je mjera na HZZ-ovim stranicama predstavljena kroz mnoštvo poveznica s djelomičnim informacijama, bez jasnog cjelovitog objašnjenja.

Što bi pomoglo: jedna usluga umjesto još jedne agencije

Ne tvrdimo da treba osnovati novu državnu agenciju s upravom, zgradom i administracijom. Možda je upravo suprotno: iskoristimo ono što već postoji i povežimo državne institucije, županije, gradove, razvojne agencije i HZZ. Konkretno:

• kontaktne osobe, posebno osposobljene za pitanja povratnika, u svakom većem županijskom centru;
• razgovor telefonom ili videopozivom dok je čovjek još u inozemstvu;
• jasan popis potrebnih dokumenata, prilagođen stvarnoj situaciji obitelji;
• praćenje predmeta, da povratnik ne mora svaki put iznova objašnjavati problem;
• razmjena potrebnih podataka među institucijama, u skladu sa zakonom, umjesto da ih građanin sam prenosi s šaltera na šalter.

Zanimljivo je pitanje bi li se već postojeći Ured dobrodošlice mogao nadograditi i približiti ljudima izvan Zagreba. Povratniku ne treba još jedna institucija koju mora obilaziti. Treba mu sustav koji radi.

Što se govori, a što ljudi doživljavaju

U medijima često slušamo o mjerama, potporama, demografiji i potrebi za radnicima, i dobro je da se o tome govori. No jednako je važno čuti što povratnici doživljavaju nakon dolaska. Koliko im je trebalo da riješe dokumentaciju? Koliko su puta morali kontaktirati različite službe? Jesu li dobili jasne i usklađene informacije? Jesu li znali na što imaju pravo i jesu li se mogli pripremiti prije preseljenja?

Uspjeh povratničke politike ne bi se smio mjeriti samo brojem objavljenih programa i odobrenih potpora. Treba ga mjeriti time koliko je povratnicima stvarno olakšan život: koliko su brzo riješili administraciju, koliko ih je našlo posao ili pokrenulo posao, koliko se djece uključilo u školu i koliko je obitelji odlučilo ostati. Takvih podataka za sada nema ni na jednom mjestu. Sam Središnji državni ured ranije je upozoravao da točan broj povratnika nije moguće odrediti jer obveza evidentiranja povratka ne postoji.

Povratak ne završava dolaskom na granicu. Uspješan je tek kad čovjek ponovno izgradi stabilan život.

Apel nadležnima: poslušajte ljude koji se vraćaju

S platforme Povratnici HR pozivamo ministarstva, državne institucije, županije, gradove i općine da još ozbiljnije pristupe praktičnim problemima povratnika. Ne tražimo povlastice niti da povratnici budu važniji od ljudi koji cijelo vrijeme žive u Hrvatskoj. Tražimo jednostavne, razumljive i dostupne postupke od kojih će imati koristi i svi ostali građani.

Ljudi se ne vraćaju samo s koferima. Vraćaju se s djecom, znanjem, radnim iskustvom, poslovnim idejama, kapitalom i očekivanjem da će u svojoj zemlji moći normalno živjeti. Neki su u Njemačkoj proveli gotovo cijeli radni vijek, neki su ondje rođeni, neki zatvaraju posao vani da bi ga otvorili ovdje, neki se vraćaju da djeca odrastaju blizu bake i djeda, a neki jednostavno zato što im nedostaje dom. Nemojmo dopustiti da im administracija postane razlog da ponovno odu.

Ne treba nam još jedna kampanja o ljepoti Hrvatske

To već znamo. Znamo koliko vrijede obitelj, prijatelji, jezik i osjećaj da smo kod kuće; upravo zato mnogi i razmišljaju o povratku. Ono što nam treba je sigurnost da ćemo nakon povratka moći normalno živjeti: pronaći posao, riješiti dokumente, upisati djecu u školu, pokrenuti obrt ili nastaviti karijeru, i znati da će nas, kad postavimo pitanje, netko uputiti na odgovor, a ne dalje.

Zato još jednom pitamo: zašto svaki veći županijski centar ne bi imao ured za povratnike? Jedno mjesto, jedna kontaktna osoba, jedan jasan plan povratka, bez lutanja i prebacivanja odgovornosti.

Hrvatska ne treba samo pozivati svoje ljude da se vrate. Treba ih dočekati spremna.

POVRATNICI HR
Za lakši, sigurniji i dostojanstveniji povratak u Hrvatsku.
info@povratnici.hr

Izvori: Biram Hrvatsku (HZZ), HZZ – uvjeti mjere, Ministarstvo demografije i useljeništva, priručnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH (Ured dobrodošlice), Promise.hr. Podaci o radu Ureda dobrodošlice potječu iz ranije objavljenog priručnika; prije objave provjerite je li Ured u istom obliku aktivan.