Njemačka i hrvatska statistika potvrđuju preokret, ali o samim povratnicima znamo začudo malo: ne znamo koliko imaju godina, što su radili vani ni što rade danas. Pitamo vas.
Tijekom 2025. iz Njemačke se u Hrvatsku preselilo oko 20.500 ljudi, a u suprotnom smjeru oko 10.300, pokazuju podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis) koje prenosi Hercegovina.info. Posljednji put više se ljudi iz Hrvatske selilo u Njemačku nego obratno 2022. godine.
Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) potvrđuje smjer, ali ne i razmjer: 2025. se u Hrvatsku doselilo 16.843 hrvatskih državljana, a odselilo ih se 13.138, pa je saldo domaćih državljana pozitivan (+3.705). Godinu ranije bilo je obrnuto: doselilo ih se 13.290, a odselilo 20.147.
No tko su ti ljudi? Prema javno dostupnim podacima koje smo pregledali, ne postoji službena slika povratnika: ni prosječna dob, ni trajanje boravka u inozemstvu, ni zanimanja, ni to koliko ih je nakon godinu-dvije ponovno otišlo.
Gotovo polovica dolazi iz Njemačke
Od 16.843 hrvatskih državljana koji su se 2025. doselili, njih 8.334 stiglo je iz Njemačke – gotovo polovica. U suprotnom smjeru, u Njemačku se odselilo 6.145 hrvatskih državljana, što daje saldo od +2.189 u korist Hrvatske.
| 2025. (svi državljani osim ako nije navedeno) | Iz Njemačke u Hrvatsku | Iz Hrvatske u Njemačku |
|---|---|---|
| Destatis (njemačka statistika) | 20.504 | 10.346 |
| DZS (hrvatska statistika) | 9.628 | 6.238 |
| DZS, samo hrvatski državljani | 8.334 | 6.145 |
Izvori: Destatis (prema Hercegovina.info), DZS – Migracija stanovništva RH u 2025.
Razlika između dviju statistika je velika: Njemačka bilježi više od dvostruko više odjava prema Hrvatskoj nego što DZS bilježi prijava iz Njemačke. To upućuje na to da hrvatska statistika hvata samo dio stvarnog povratka, vjerojatno zato što se dio ljudi u Hrvatskoj ne prijavi odmah ili uopće. Točan broj povratnika stoga nije poznat.
Važna je i terminološka napomena: kategorija „doseljeni hrvatski državljani” nije isto što i „povratnici”. U nju ulaze i ljudi rođeni ili odrasli u inozemstvu koji u Hrvatskoj žive prvi put.
Njemačka strana priče
Preokret se vidi i iz njemačke perspektive. Neto useljavanje u Njemačku palo je 2025. na 235.000 ljudi, čak 45% manje nego 2024., ponajviše zato što dolazi znatno manje ljudi (−13%), dok je broj odlazaka ostao gotovo isti. Prema ostatku EU Njemačka je 2025. imala negativan saldo od 54.000 ljudi.
| Saldo Njemačke prema zemlji | 2024. | 2025. |
|---|---|---|
| Poljska | −11.000 | −17.000 |
| Bugarska | −11.000 | −14.000 |
| Rumunjska | −5.000 | oko −4.000* |
Minus znači da je iz Njemačke otišlo više ljudi nego što ih je došlo. Izvor: Destatis, priopćenje br. 184 (1. 6. 2026.). *Izračun iz priopćenja. Za Hrvatsku njemačka baza po državljanstvu navodi 22.691 odseljenih i 11.352 doseljenih hrvatskih državljana (saldo −11.339), prema GENESIS-Online, tablica 12711-0007.
Što o povratnicima ipak znamo
Dob. DZS nije objavio dobnu strukturu doseljenih hrvatskih državljana. Najbrojnija dobna skupina među svim doseljenima (uključujući strance) bila je 25–29 godina s 8.434 osobe, ali to ne smije biti predstavljeno kao dob povratnika. Bez dobnih podataka ne može se isključiti ni da među doseljenim državljanima ima mnogo umirovljenika; takvu su sliku sugerirali ranije Eurostatovi podaci.
Poduzetnici. Mjeru „Biram Hrvatsku” koristilo je do svibnja 2026. 1.802 povratnika koji su pokrenuli vlastiti posao, a u njihovim je poslovnim subjektima zaposleno gotovo 2.500 ljudi. Većina ih se vratila iz Njemačke, Austrije, Irske i Švicarske. Povratnik koji ispunjava uvjete može dobiti jednokratnih 7.000 eura, a uz kombinaciju potpora do 27.000 eura. Nema javnih podataka o tome koliko tih poslovnih subjekata posluje nakon isteka razdoblja potpore.
Namjere. Istraživanje profesorica Monike Balije i Tamare Bodor s Hrvatskih studija, provedeno na uzorku od 634 hrvatska državljana u Bavarskoj i Baden-Württembergu, pokazuje da 34% ispitanika planira povratak unutar deset godina, ponajviše zbog mirnijeg života, blizine obitelji i nostalgije. Isto istraživanje upozorava da su iseljenici slabo upoznati s mjerama za povratak. Namjere, naravno, nisu isto što i odluke.
Povratak se računa za kuhinjskim stolom
Margareta Gregurović iz Instituta za istraživanje migracija navodi da su među glavnim motivima povratka želja za životom u domovini, mirniji život, blizina obitelji i nostalgija, uz riješeno stambeno pitanje. Iseljavanje su, dodaje, poticali problemi sa zaposlenjem i stanovanjem te percepcija stanja u društvu.
Ekonomski jaz se sužava, iako nije nestao. Minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je s 624 eura u 2022. na 1.050 eura u 2026. (+68%), dok u Njemačkoj iznosi 2.343 eura. Povratnici koji ispunjavaju uvjete od 2025. pet godina ne plaćaju porez na dohodak od plaće.
Zato srce čovjeka može vući prema Hrvatskoj, ali konačnu odluku često donosi obiteljska računica: posao, prihod, stan, vrtić, škola, liječnik.
Što bi moglo pomoći
Iz razgovora sa zajednicom i iz podataka izdvajamo šest područja na kojima povratak često zapinje. Dio je već u pokretu, dio su prijedlozi.
- Posao prije dolaska. Povratak je lakši kad čovjek ne dolazi tražiti posao, nego na posao koji ga čeka. Prijedlog: omogućiti da razgovori s hrvatskim poslodavcima i ponuda stignu dok je još u inozemstvu. HZZ na svojim stranicama već objavljuje informacije za povratnike.
- Stanovanje. Za obitelj bez nekretnine u Hrvatskoj bruto plaća nije mjerilo; važno je što ostane nakon stanarine, režija, prijevoza i vrtića. Zakonske izmjene omogućile su stambeno zbrinjavanje povratnika najmom državnih stanova, prvenstveno na potpomognutim područjima, a Ministarstvo demografije i useljeništva odobrilo je 2026. 13 lokalnih projekata, među njima stambene u Tompojevcima i Daruvaru.
- Djeca i škola. Djeca koja nedovoljno poznaju hrvatski imaju pravo na pripremnu ili dopunsku nastavu hrvatskog jezika (70, odnosno 35 sati). Pitanje je koliko škole i vrtići u praksi imaju kapaciteta.
- Priznavanje iskustva i kvalifikacija. Država je 2026. otvorila sufinanciranje prijevoda inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Ostaje pitanje prepoznaju li hrvatski poslodavci iskustvo stečeno vani, primjerice voditelja smjene iz njemačke industrije.
- Jedno mjesto za administraciju. Povratnik se susreće s hrvatskim i stranim institucijama, zdravstvenim osiguranjem, porezima, mirovinskim stažem, kvalifikacijama. Prijedlog: jedan kontakt i individualni plan povratka, regionalno prilagođen.
- Prostor za poduzetnike. Početna potpora ne pomaže ako posao nakon dvije godine nema tržište, radnike ni poslovnu mrežu.
Vaša priča: pomozite nam upoznati povratnika
Umjesto da nagađamo tko je „prosječan hrvatski povratnik”, želimo ga upoznati.
Ako ste se vratili: koliko ste imali godina, iz koje države i koliko ste godina živjeli vani? Što ste radili tamo, a što radite danas? Jeste li ostali u struci ili pokrenuli vlastiti posao? Jeste li zadovoljni odlukom? Posebno nas zanimaju i oni koji su se vratili pa ponovno otišli: zašto?
Ako još živite vani: što vas drži? Posao, plaća, stanovanje, djeca, škola, birokracija? I što bi Hrvatska morala ponuditi ili promijeniti da biste ozbiljno razmislili o povratku?
Javite nam se: info@povratnici.hr
Pravo pitanje nije samo koliko se Hrvata vratilo, nego jesmo li znali iskoristiti ono što su donijeli: iskustvo, znanje, kontakte, kapital i djecu koja možda predstavljaju novu generaciju građana. Povratniku ne treba samo poziv da se vrati. Treba mu razlog da ostane.
Izvori: DZS (Migracija stanovništva RH u 2025. i 2024.), Destatis (priopćenje br. 184; GENESIS-Online), Hercegovina.info (prema Destatisu), Hrvatske studije, Monitor.hr, Index.hr, Eurostat/EURES, HZZ, Ministarstvo demografije i useljeništva. Povratnici HR – povezujemo ljude, iskustvo i prilike za novi početak u Hrvatskoj.
Leave a comment