Možda je vrijeme da pitanje ostanka mladih prestanemo promatrati samo kroz statistiku.
Mladi ljudi uglavnom ne traže čuda. Žele posao od kojeg mogu živjeti, mogućnost riješiti stambeno pitanje, osnovati obitelj, napredovati i osjećati da se trud i znanje isplate.
I zato vrijedi postaviti jednostavno pitanje: što mladi pronalaze u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj ili Irskoj, a smatraju da kod kuće ne mogu pronaći?
Brojke pokazuju da problem nije nestao. Tijekom 2025. iz Hrvatske se odselilo 37.485 ljudi, a čak 54,2% odseljenih bilo je u dobi od 20 do 39 godina. Njemačka je i dalje bila najčešće odredište. Istodobno Hrvatska ima pozitivan ukupni migracijski saldo, ali većinu doseljenih čine strani državljani, pa pozitivan saldo sam po sebi ne znači da je zaustavljeno iseljavanje hrvatskih građana.
Posebno govori podatak da mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju prosječno tek s 31,5 godina, što je među najvišim vrijednostima u Europskoj uniji.
Koliko zapravo vrijedi 100 mladih obitelji?
Ne postoji pošten način da kažemo da država odlaskom 100 obitelji „gubi točno X eura“. Ali možemo pokazati ekonomsku veličinu onoga što odlazi.
Hrvatski BDP u 2025. iznosio je oko 93 milijarde eura, uz prosječno oko 1,7 milijuna zaposlenih. To odgovara približno 54.600 € BDP-a po zaposlenoj osobi godišnje.
Ako samo za ilustraciju uzmemo 100 mladih obitelji i prosječno 1,5 zaposlenih po obitelji, govorimo o 150 zaposlenih. Pri današnjoj prosječnoj produktivnosti to predstavlja gospodarsku aktivnost reda veličine oko 8,2 milijuna eura godišnje.
Za deset godina to je više od 80 milijuna eura gospodarske aktivnosti – prije ikakvog pokušaja računanja djece koja će odrasti, budućih poduzetnika, poreza, doprinosa, potrošnje ili novih radnih mjesta. To nije iznos koji država doslovno izgubi iz proračuna, nego ilustracija gospodarskog kapaciteta koji ostaje u Hrvatskoj ako ti ljudi ovdje rade.
A postoji još jedna dimenzija koju je teško staviti u tablicu. Hrvatska godinama ulaže u obrazovanje svoje djece i mladih. OECD navodi javnu potrošnju od oko 7.781 USD po učeniku godišnje od osnovnog do postsekundarnog obrazovanja te oko 8.559 USD po studentu u visokom obrazovanju, izraženo u usporedivim PPP dolarima. Kada obrazovana osoba ode i svoju karijeru izgradi drugdje, zemlja iz koje je otišla ne gubi samo stanovnika nego dio budućeg ljudskog kapitala koji je pomagala stvarati.
A što ako priču okrenemo?
Što bi se dogodilo kada bi Hrvatska uspjela zadržati više mladih obitelji – i istodobno privući značajan broj svojih ljudi iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Irske i drugih država?
Dobivamo više ljudi koji rade, troše, plaćaju poreze i doprinose, kupuju ili grade kuće, dobivaju djecu, otvaraju obrte i tvrtke te donose iskustvo, kapital i poslovne kontakte stečene u inozemstvu.
Hrvatska pritom već ima jedan ozbiljan demografski izazov: prosječna starost stanovništva dosegla je 44,7 godina, a mlađi od 20 godina čine samo 18,7% stanovništva.
Zato možda ključno pitanje nije samo „Kako vratiti iseljene?“
Jednako je važno:
Kako stvoriti Hrvatsku iz koje mladi neće imati potrebu otići?
Treba razgovarati o plaćama, stanovanju, vrtićima, poreznom opterećenju, mogućnostima napredovanja, poduzetništvu, odnosu prema radu i znanju te perspektivi izvan nekoliko najvećih gradova.
Rasprava o tome postajemo li gospodarstvo previše oslonjeno na niskoproduktivne poslove, dostavu, prijevoz i sezonske usluge također zaslužuje ozbiljne podatke, a ne samo parole.
Ako uspijemo zadržati mlade koji su ovdje i olakšati povratak onima koji žele doći kući, korist ne pripada jednoj vladi, stranci ili generaciji.
Dobiva cijela Hrvatska.
A možda je najvažnije da ljude koji su otišli konačno počnemo pitati: Zašto ste otišli? Što bi vas vratilo?
A mlade koji su još ovdje: Što vam treba da biste ostali?
Želite sudjelovati u ovoj priči?
Tražimo suradnike, stručnjake, poduzetnike i partnere koji svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći povratnicima i ljudima koji žele graditi budućnost u Hrvatskoj.
Postani suradnik ili partner inicijative Povratnici HR.
A ako ste živjeli ili još uvijek živite u inozemstvu – ispričajte nam svoju priču. Zašto ste otišli, biste li se vratili i što bi se u Hrvatskoj moralo promijeniti da biste ponovno ovdje gradili svoj život?
Leave a comment