Presuda koja šokira Njemačku: Obitelj s 450.000 € ušteđevine nastavlja primati socijalnu pomoć!

BERLIN / BRANDENBURG – Njemačku javnost posljednjih dana potresa presuda socijalnog suda koja je ponovno otvorila pitanje granica socijalne države. Sud je odlučio da obitelj iz Brandenburga ima pravo nastaviti primati socijalnu pomoć (Bürgergeld), iako se na bankovnim računima povezanim s članovima kućanstva vodilo gotovo 450.000 eura ušteđevine.

Presuda koja šokira Njemačku: Obitelj s 450.000 € ušteđevine nastavlja primati socijalnu pomoć!

BERLIN / BRANDENBURG – Njemačku javnost posljednjih dana potresa presuda socijalnog suda koja je ponovno otvorila pitanje granica socijalne države. Sud je odlučio da obitelj iz Brandenburga ima pravo nastaviti primati socijalnu pomoć (Bürgergeld), iako se na bankovnim računima povezanim s članovima kućanstva vodilo gotovo 450.000 eura ušteđevine.

Slučaj je pokrenuo Jobcenter, koji je tijekom redovne kontrole utvrdio postojanje značajne imovine te obitelji. Smatrajući da takav iznos isključuje pravo na socijalnu pomoć, institucija je obustavila isplatu naknada i zatražila povrat već isplaćenih sredstava u iznosu većem od 12.000 eura.

Sud: Ključno je tko novcem stvarno raspolaže

Obitelj se žalila na odluku, a sud je u presudi zauzeo stav koji je izazvao brojne reakcije. Prema obrazloženju, nije presudno na čije ime glasi novac, već tko njime ima stvarni i neposredni pristup.

Sredstva su se nalazila na štednim knjižicama koje je otvorio stariji član obitelji – otac, odnosno djed – dok ostali članovi kućanstva nisu imali mogućnost samostalnog raspolaganja novcem. Nisu posjedovali bankovne kartice, pristup internetskom bankarstvu niti ovlasti za podizanje sredstava bez suglasnosti vlasnika računa.

Sud je zaključio da se u takvom slučaju novac ne može smatrati raspoloživom imovinom u smislu zakona o socijalnoj pomoći, te da obitelj i dalje ispunjava uvjete za primanje Bürgergelda.

Presuda koja otvara raspravu

Iako se ovakvi slučajevi rijetko pojavljuju, presuda je izazvala burne reakcije u javnosti, ali i u političkim krugovima. Kritičari upozoravaju na mogućnost zlouporaba sustava, dok drugi ističu da sudska odluka samo dosljedno primjenjuje važeće zakone i štiti socijalno ugrožene.

Njemačko socijalno pravo predviđa da se imovina uzima u obzir isključivo ako je dostupna i može se koristiti za osiguranje osnovnih životnih potreba. Sama činjenica da se novac vodi na nečije ime nije dovoljna za automatsko ukidanje socijalne pomoći.

Socijalni sustav pod pritiskom

Njemačka danas izdvaja više od 40 posto državnog proračuna za socijalne programe, a Bürgergeld je u središtu političkih rasprava zbog rasta troškova života, migracija i demografskog starenja stanovništva. Vlada i oporba sve češće raspravljaju o reformama koje bi trebale spriječiti zlouporabe, ali i očuvati socijalnu sigurnost za one kojima je doista potrebna.

Za sada, sudska odluka šalje jasnu poruku: veliki iznosi na papiru ne znače nužno i stvarno bogatstvo – presudno je tko novcem uistinu može raspolagati.