KRIZA U SVJETSKOM TURIZMU I MIGRACIJAMA: Kako globalne promjene utječu na Hrvate koji planiraju povratak ili dolazak u domovinu

Globalna nestabilnost, rast cijena, poremećeni turistički tokovi i nove migracijske politike širom svijeta ozbiljno mijenjaju planove milijuna ljudi — a među njima i velik broj Hrvata u dijaspori koji razmišljaju o povratku u domovinu.

Turbulencije koje potresaju međunarodna putovanja i tržišta rada sve jasnije pokazuju koliko će naredni mjeseci biti izazovni, ali i koliko pružaju prilika onima koji planiraju povratak u Hrvatsku.

Globalni poremećaji: Letovi otkazani, cijene nikad više

Posljednjih tjedana dolazi do snažnih poremećaja u svjetskom turizmu: brojni letovi su otkazani, cijene avio-karata i smještaja rastu, a pojedine države uvode strože režime ulaska. To najviše pogađa iseljenike koji žele putovati u Hrvatsku ili planirati dugoročni povratak.

Mnogi Hrvati iz Švicarske, Njemačke i drugih zemalja zapadne Europe prijavljuju rekordno visoke cijene zrakoplovnih karata prema Zagrebu, Splitu i Zadru — što mnogim obiteljima otežava i godišnje odmore, a kamoli preseljenje.

Migracijske politike sve tvrđe: Europa mijenja pravila

Uz turističke probleme dolazi i do sve strožih migracijskih politika u nizu europskih država. Mijenjaju se uvjeti boravka, radnih dozvola i socijalnih prava — što dovodi do nesigurnosti među radnicima migrantima, uključujući i Hrvate.

Sve je više ljudi koji razmatraju povratak u Hrvatsku jer:

• uvjeti života postaju skuplji i nesigurniji,
• pojedine države uvode strože kontrole zapošljavanja,
• raste strah od rezanja radnih i socijalnih beneficija,
• mnogi žele stabilnost i sigurnost za svoju djecu.

Troškovi života u inozemstvu rastu — Hrvatska postaje privlačnija

Dok Europa bilježi rekordne troškove stanovanja i energenata, sve više Hrvata ponovno razmatra povratak. Pojedine države bilježe i dvoznamenkasti rast cijena stanarina, što za mnoge obitelji postaje neodrživo.

U usporedbi s time, Hrvatska postaje privlačnija zbog:

• povoljnije kupnje nekretnina u manjim gradovima,
• nižih životnih troškova izvan velikih centara,
• mogućnosti rada na daljinu,
• otvaranja vlastitog posla uz državne poticaje.

Povratnici sve brojniji: „Bolje da gradim budućnost u Hrvatskoj nego da čekam neizvjesnost u tuđini“

Sve više hrvatskih obitelji ističe kako su globalne krize, neizvjesnost, ali i želja za povratkom korijenima utjecale na odluku o povratku. Mnogi se vraćaju zbog djece, kvalitetnijeg života ili straha od daljnjih globalnih nestabilnosti.

Primjetno je i da se povratnici sve češće odlučuju na:

• samozapošljavanje,
• pokretanje obrta,
• rad u turističkom sektoru,
• poljoprivredu i lokalno poduzetništvo.

Državne potpore poput “Biram Hrvatsku” dodatno motiviraju iseljenike da se vrate i započnu vlastiti posao.

Zaključak: Kriza kao prilika za novi početak

Iako globalna kriza u turizmu i migracijama stvara probleme i nesigurnost, ona istovremeno otvara prostor za donošenje važnih životnih odluka. Sve više Hrvata shvaća da su izazovi u inozemstvu jednaki — ili čak veći — od onih u domovini.

Hrvatska možda nikada nije bila idealna, ali u vrijeme globalnih previranja mnogima ponovno postaje — najstabilnija opcija.

Ako se trenutni trendovi nastave, Hrvatska bi u sljedećih nekoliko godina mogla očekivati najveći val povratnika u zadnja dva desetljeća.