Velikodušna Hrvatica iz Luksemburga poklanja domovini dragocjena umjetnička i povijesna djela

U Veliko Vojvodstvo doselila se prije gotovo pola stoljeća, no svoje hrvatske korijene i kulturnu baštinu nikada nije zaboravila.

Povezala ih je s tradicijom zemlje u kojoj je pronašla novi dom te, prikupljajući vrijedne umjetnine, povijesne dokumente i eksponate iz Hrvatske i Luksemburga, stvorila jedinstvenu poveznicu kulturnih bogatstava dviju država.

„S godinama sam shvatila da je došlo vrijeme da ono što sam s ljubavlju prikupljala predam dalje. Svoja vrijedna djela poklanjam institucijama koje će ih čuvati, njegovati i prenositi njihovu važnost budućim naraštajima“, kazala je gospođa Marija Orač.

U svibnju je tako Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu iz njezinih ruku primila dragocjenu donaciju — zbirku rijetkih kartografskih i grafičkih radova. Među njima se nalaze djela koja do sada nisu bila zastupljena u fondu Knjižnice, kao i iznimno očuvani primjerci koji dodatno obogaćuju postojeće zbirke.

Najstariji među doniranim djelima jest zemljovid iz 1573. godine pod nazivom Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio, autora Augustina Hirsvogela, tiskan u Antwerpenu u poznatom atlasu Theatrum orbis terrarum Abrahama Orteliusa.
Uz njega se izdvajaju i vrijedni zemljovidi koji prikazuju područja današnje Hrvatske, Bosne, Slavonije i okolnih regija — poput Le Royaume de Hongrie autora G. Valcka (Amsterdam, 1702.), Principatus Transilvaniae In Suas Quasque Nationes… Johanna Baptistea Homanna (Nürnberg, oko 1730.) te Royaume de Hongrie, principauté de Transilvanie, Sclavonie, Croatie et… S. Roberta de Vaugondyja (Pariz, 1752.).

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sada se nalaze i dragocjeni primjerci koji svjedoče o novijoj hrvatskoj povijesti. Među njima se ističe plakat An Appeal for Peace in Croatia, koji je potpisalo čak 81 dobitnik Nobelove nagrade u znak potpore miru i očuvanju hrvatske državnosti, te bibliofilsko izdanje Kervave kronike glas, objavljeno 1972. godine u povodu 400. obljetnice Seljačke bune. Ovo rijetko izdanje obuhvaća 20 grafičkih listova izrađenih tehnikama bakropisa, serigrafije, litografije, linoreza i drvoreza – radova uglednih hrvatskih i slovenskih umjetnika – uz Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, opremljene ilustracijama i inicijalima Krste Hegedušića. Cjelokupna mapa smještena je u luksuznu drvenu kutiju presvučenu pergamenom, ukrašenu metalnim cvjetnim ornamentima.

Sva pristigla građa iz Luksemburga očuvana je u izvrsnom stanju te će, nakon osnovnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka i zaštitnog snimanja, biti stručno obrađena, digitalizirana i trajno uvrštena u fondove Knjižnice kao vrijedan doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izrazila je posebnu zahvalnost gospođi Mariji Orač iz Luksemburga, koja je ovu zbirku desetljećima s ljubavlju i predanošću prikupljala s ciljem približavanja hrvatske kulture međunarodnoj javnosti. Donacija je dopremljena u Zagreb uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, dok u njezinu privatnom fondu i dalje postoji niz vrijednih predmeta, od kojih su neki predstavljeni na manjoj izložbi u crkvi u mjestu Hesperange.

„Riječ je o materijalu posvećenom 1100. obljetnici krunidbe kralja Tomislava i nastanka hrvatske države. Taj će materijal uskoro biti predan Matici hrvatskoj u Zagrebu putem hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu“, otkrila je gospođa Orač.

Uz to, javnosti je pokazala i originalni primjerak luksemburških novina Courrier iz 1844. godine, pretisak Prve hrvatsko-glagoljske početnice iz 1527., te primjerak knjige Kroz tisuć godina Vjekoslava Klaića iz 1925. godine. Među izloženim predmetima našli su se i materijali posvećeni stotoj obljetnici Hrvatskog narodnog kazališta, čiji je začetnik Matica hrvatska, plakati HNK iz 1995., gramofonska ploča o Ilircima sa slikama prvog izdanja Danice – prvih hrvatskih novina – uz Mihanovićevu pjesmu Lijepa naša Domovino, kao i Dubravka, koju je skladatelj Jakov Gotovac posvetio Ivanu Gunduliću.

„Imam još mnogo materijala – stare gramofonske ploče Ruže Pospiš, Ivana Zajca, Vatroslava Lisinskog… Sve sam ih prikupljala desetljećima, iz osobne ljubavi prema kulturi i povijesti. To su vrijednosti koje mogu pridonijeti promociji hrvatske glazbe i umjetnosti u svijetu“, istaknula je Marija Orač.

Posebno je zanimljivo da su u luksemburškom Clervauxu pronađena pjevanja slična onima iz Trogirskog evanđelistara, jednog od najljepših kodeksa stare hrvatske književnosti i najznačajnijih beneventanskih rukopisa na svijetu. Ovaj je rukopis nastajao između 11. i 13. stoljeća, pisan poluuglatim dalmatinskim beneventanom, a krase ga 122 raskošno oslikana inicijala koja se protežu gotovo čitavom stranicom.

Nesebičnost i predanost gospođe Marije Orač iz Luksemburga ostavit će trajan trag u očuvanju i širenju kulturnog nasljeđa Hrvatske i Luksemburga – na ponos sadašnjih i budućih naraštaja.