Hrvati u Južnoj Americi žele se vratiti u domovinu: Najveći interes među mladim ženama

Prema provedenom istraživanju među Hrvatima koji žive u Južnoj Americi, najveći broj zainteresiranih za povratak u Hrvatsku su mlade žene.

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Južnoj Americi živi oko 850 tisuća potomaka hrvatskih iseljenika. Najbrojniji su u Argentini (oko 300 tisuća), Čileu (200 tisuća), Peruu (196 tisuća), Brazilu (80 tisuća) i Paragvaju (27 tisuća).

Znanstvenoistraživačka ustanova IMIN, u suradnji s Uredom, tijekom 2023. i 2024. godine provela je istraživanje među potomcima iseljenika. Rezultati pokazuju da velik broj njih želi živjeti, raditi i ulagati u Hrvatskoj.

Najveći interes pokazuju mlađe odrasle osobe, posebno žene u dobi od 26 do 35 godina. One Hrvatsku doživljavaju kao sigurno i poželjno mjesto za život, rad i odgoj djece. Glavni motivi za povratak uključuju zapošljavanje, pokretanje vlastitog posla, ulaganja i obrazovanje djece, dok neki planiraju povratak u mirovini. Više od dvije trećine ispitanika ima visoko obrazovanje, a gotovo svi su spremni prihvatiti bilo koji posao dok savladavaju hrvatski jezik.

Istraživanje je obuhvatilo 687 sudionika iz više zemalja: 251 iz Čilea, 132 iz Perua, 120 iz Argentine, 73 iz Brazila, 44 iz Bolivije, 34 iz Paragvaja, 18 iz Venezuele, 10 iz Urugvaja i 5 iz Kolumbije. Oko 22% ispitanika već ima hrvatsko državljanstvo, 13% je u postupku dobivanja, dok je dodatnih 3% izrazilo želju da ga zatraži.

Posebno je istaknut interes za online učenje hrvatskog jezika prije dolaska, što pokazuje visoku motivaciju i pripremljenost za integraciju. Kvalitativni dio istraživanja, proveden kroz fokus-grupe, otkrio je snažnu emocionalnu povezanost s domovinom. Sudionici su predložili i uspostavu digitalne platforme za dijasporu na španjolskom i engleskom jeziku, koja bi pružala informacije i savjete o povratku i integraciji.

„Rezultati pokazuju da potomci hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike predstavljaju vrijedan demografski, kulturni i gospodarski potencijal za Republiku Hrvatsku. Njihov interes i povezanost s domovinom potvrđuju važnost razvoja politika koje olakšavaju povratak i integraciju“, istaknula je dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.

Istraživanje pod nazivom ‘Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih iseljenika i potomaka iz Južne Amerike’ realizirano je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Sveučilištem Sjever, s ciljem oblikovanja pilot-modela useljavanja i integracije potomaka Hrvata treće, četvrte i kasnijih generacija.