Blagdanski povratak dijaspore: gužve, emocije, produženi boravci i novčanici koji se sami isprazne

Svake godine, negdje oko 15. prosinca, događa se isti fenomen. Autoceste se pune, granice uspore, a u obiteljskim i prijateljskim grupama kreće klasično pitanje: “Kad dolazite?” Odmah zatim slijedi i ono drugo, jednako važno: “Koliko ostajete?

Blagdanski povratak Hrvata iz zapadne Europe nije samo putovanje. To je emocija, navika, mali ritual i logistički pothvat koji se svake godine ponavlja gotovo po istom obrascu.

Koliko se ljudi stvarno vrati “samo na blagdane”

Kad se maknu priče o tome da je “pola Njemačke u Hrvatskoj”, realne procjene govore da u razdoblju od sredine prosinca do iza Sveta tri kralja u Hrvatsku iz zapadne Europe dođe oko 250.000 do 320.000 ljudi.

Najviše iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Irske. Većinom autom, s punim gepecima, poklonima i rečenicom koja se čuje svake godine: “Ma došli smo samo na kratko.”

“Došli smo na tjedan dana” – rečenica koja rijetko ostane istinita

Plan je gotovo uvijek isti: sedam do deset dana. Stvarnost je drugačija. Prosječni boravak traje 12 do 16 dana, a dio ljudi ostane i dulje.

Razlog je jednostavan. Kad već dođeš:

• treba obići obitelj
• pojede se nekoliko blagdanskih ručkova
• ode se “samo na kavu”, koja se pretvori u cijelo popodne
• i shvati se da povratak ne ide baš tako lako kako je planirano

Kako se boravak produži – naše provjerene metode

Iako se o tome rijetko govori javno, svi znaju kako to u praksi funkcionira.

Najčešće se koristi:

• spajanje godišnjeg odmora s blagdanima i vikendima
• nekoliko dana bolovanja prije ili nakon praznika
• rad na daljinu uz dogovor s poslodavcem
• kratki neplaćeni dopust
• službeni obiteljski ili administrativni razlozi

Roditelji s djecom imaju dodatne mogućnosti:

• maksimalno korištenje zimskih školskih praznika
• povratak u školu nekoliko dana kasnije
• liječničke ispričnice
• dogovor sa školama ili privremeno praćenje nastave online

U prosjeku se boravak produži pet do sedam dana u odnosu na prvotni plan.

Koliko se stvarno potroši

Blagdani nose toplinu, ali i troškove koji se vrlo brzo osjete.

Realna blagdanska potrošnja po odrasloj osobi kreće se između 700 i 1.100 eura. U to ulaze hrana, pokloni, izlasci, gorivo, cestarine i svi oni mali troškovi koji se skupljaju iz dana u dan.

Kod obitelji s djecom slika je nešto drugačija. Troškovi se dijele, manje se izlazi, ali se više ostavlja obitelji. Zato se ukupna potrošnja po obitelji najčešće kreće između 2.500 i 3.500 eura.

Iznosi iznad toga postoje, ali su iznimka, a ne pravilo.

Koliko se potroši ukupno

Ako se uzme sredina procjena:

• oko 280.000 ljudi
• prosječna potrošnja oko 1.000 eura po osobi

dolazi se do ukupne blagdanske potrošnje od približno 300 milijuna eura u svega nekoliko tjedana.

Najviše se to osjeti u trgovinama, ugostiteljstvu, na benzinskim postajama, kod obrtnika i u manjim sredinama gdje blagdani doslovno ožive cijelo mjesto.

Više od običnog posjeta

Iza hrane, druženja i punih stolova često se događa nešto tiše. Upravo tijekom blagdana ljudi ponovno osjete povezanost s mjestom, obitelji i načinom života. Tada se počinju vrtjeti misli o kući, stanu, povratku ili barem češćim dolascima.

Zato blagdani nisu samo kratki bijeg od svakodnevice, nego često i trenutak kada se donose odluke koje se realiziraju tek kasnije.

Zaključak

Blagdanski povratak dijaspore nije ni mit ni romantizirana priča. To je mješavina emocija, improvizacije i realnosti koja se osjeti i na cestama i u novčanicima.

I dok se svake godine kaže “idemo kraće”, svi znaju kako to završi: još jedan dan, još jedan ručak i još jedan razlog da se opet dođe.