U Hessenu gotovo trećina prometnih nesreća završava bijegom. Kazne idu do tri godine zatvora, osiguranje odbija isplatu, a psiholozi upozoravaju: „Ljudi bježe jer ih vodi instinkt – ali posljedice su pogubne.“

U njemačkoj saveznoj pokrajini Hessen prošle je godine zabilježeno čak 44.659 slučajeva bijega s mjesta prometne nesreće – što znači da se svaki dan dogodi 122 bijega. Četiri osobe izgubile su život, 166 ih je teško, a 2.126 lakše ozlijeđeno. Unatoč tome, pronađeno je tek oko 40% počinitelja, navodi Hessensko ministarstvo unutarnjih poslova.
Tragedije su sve češće. U Frankfurtu su u srpnju poginula dvojica 23-godišnjih blizanaca nakon nesreće električnim romobilom, dok je vozač pod utjecajem dušikovog oksida pobjegao i tek kasnije uhićen. U Rüsselsheimu je drugi vozač napustio vozilo nakon nesreće, ostavivši ozlijeđenog suvozača.
“Bijeg s mjesta nesreće nije sitnica – to je kazneno djelo”
Hessenski ministar unutarnjih poslova Roman Poseck (CDU) upozorava:
“Bijeg s mjesta nesreće kazneno je djelo. Onaj tko pobjegne svjesno ostavlja ozlijeđene bez pomoći i izbjegava odgovornost.”
Ovakvo ponašanje, dodaje, potkopava povjerenje građana u sigurnost prometa i pravnu državu, pa je nužno strogo sankcionirati svakog počinitelja.
Kazne: novčane, oduzimanje vozačke i zatvor
Prema ADAC-u Hessen-Thüringen, počinitelja očekuju ozbiljne posljedice:
- visoke novčane kazne
- oduzimanje vozačke dozvole
- do tri godine zatvora
Dodatni udarac dolazi od osiguravatelja. Kasko polica u pravilu odbija isplatu, a obvezno osiguranje, iako pokriva štetu trećima, kasnije će tražiti povrat iznosa od počinitelja. Ako vozač nema valjano osiguranje – sve plaća sam.
Zašto ljudi bježe? Psiholog objašnjava instinktivnu paniku
Prometni psiholog Patrick Grieser iz Frankfurta kaže da su bijegovi često posljedica “pukog instinkta preživljavanja”.
“U trenutku šoka nastaje tunelski vid. Prva misao je: pobjeći s mjesta opasnosti i doći do daha.”
Još jedan čest razlog jest skrivanje drugih kaznenih djela – vožnja pod utjecajem alkohola, droga ili drugih prekršaja. Neki vozači planiraju predati se kasnije, kad “otrizne”, ali mnogi to nikada ne učine.
Dugoročne posljedice su teže nego sama nesreća
Grieser naglašava da u terapiji pokušava počiniteljima pokazati stvarne posljedice njihova bijega: sudske procese, ogromne troškove, gubitak posla i reputacije.
“U trenutku nesreće možda mislite da je bijeg rješenje. Dugoročno – to je nešto najgore što možete učiniti.”
Leave a comment