Puno je dugova koje ljudi mogu ignorirati nadajući se da će “nestati sami od sebe”. No porezni dugovi u Njemačkoj gotovo nikad ne spadaju u tu kategoriju.

Iako formalno postoji zastara, ona se u praksi vrlo lako produžuje – i to najčešće na štetu dužnika. Evo što morate znati prije nego što odlučite ne reagirati na opomene porezne uprave.
Kada zastarijeva porezni dug?
I porezni dugovi imaju svoj rok trajanja. Prema članku 228. Općeg poreznog zakona (AO):
- Zastara nastupa nakon pet godina za dugove koji proizlaze iz poreznih obveza.
- Rok je deset godina ako je dug povezan s kaznenim djelom poput utaje poreza, krijumčarenja ili pranja ukradene robe.
Na papiru to zvuči ohrabrujuće – ali u praksi je situacija sasvim drukčija. Zastara se vrlo lako “resetira”.
Kada zastara počinje teći iznova?
Čim porezna uprava poduzme bilo kakvu aktivnu radnju – sat se vraća na početak. Rok počinje teći ponovno u ovim slučajevima:
- kad vam pošalju opomenu,
- ako odobre odgodu ovrhe,
- ako privremeno obustave naplatu,
- ako istražuju vašu adresu ili kontakt podatke,
- ako vi sami zatražite odgodu plaćanja, stečaj, ili predložite plan otplate.
Drugim riječima: svaki pokret – s njihove ili vaše strane – daje im dodatnih pet godina.
Kako se izračunava zastara?
Rok počinje tek nakon završetka godine u kojoj je nastao dug.
Primjer:
- Porezni dug iz 2025. godine
- Rok zastare počinje: 1. siječnja 2026.
- Zastara nastupa: 31. prosinca 2030.
Ako u međuvremenu stigne samo jedna jedina opomena, novi rok se produljuje sve do 31. prosinca 2035.
Smijete li ignorirati opomene?
Kratko i jasno – ne.
Za razliku od privatnih vjerovnika, porezna uprava ne treba sudski nalog da bi provela ovrhu. Dovoljno je postojanje poreznog rješenja koje potvrđuje dug. Ako ne reagirate:
- račun može biti blokiran,
- plaća ili mirovina ovršena,
- pokretnine i imovina popisane,
- ili se dug prisilno naplati drugim dostupnim mjerama.
Leave a comment